Истакнута ловкиња у ЛД Фазан Краљевец на Сутли, козметичарка Маја Леш (27), једна је од ретких жена посвећених лову на 600 ловаца.

 Ловачка друштва Крапинско-загорске жупаније чине 2.150 ловаца и 68 ловаца, који се баве узгојем, заштитом, ловом и експлоатацијом дивљачи, очувањем њеног природног станишта, његовањем ловачке етике и обичаја и заштитом природе и човјекове околине.
 
 Занимљиво је да су жене, у поређењу са својим колегама, још далеко од ловачке пушке у Хрватској. Али не и Маја Леш (27), истакнута ловкиња у ЛД „Фазан“, Краљевец на Сутли.
 
 Маја је рођена 25.09.1995. године у Забоку. Њену ужу породицу чине мајка Штефица, отац Иван и брат Марко. – До моје 8. године живели смо у Стубичкој Слатини недалеко од Орославја, где сам похађао подручну школу Крушљево Село, 1. разред.
 Прешли смо у Стрмец Стубички, где сам наставио школовање до 4. разреда подручне школе Капелшчак у Стубичким Топлицама.
 
 После 4. разреда отишла сам у Основну школу Орославје, где сам похађала од 5. до 8. разреда, а уписала сам Гимназију Орославје, смер Козметичари. Завршила сам трогодишњу школу за козметичара. 
Одрадио сам двогодишњу праксу после школе у ​​салону у Марији Бистрици, где сам наставио да радим све укупно уз праксу скоро 6 година. Одлучила сам да станем на своје ноге и уз велику подршку и помоћ око свега од породице и добрих пријатеља да отворим свој салон. 
 
Салон се налази у кући мог детињства која ми се допала у Стубичкој Слатини недалеко од Орославја под називом Беаути Центер Змај. Салон ради од 1. фебруара 2022. године – каже Маја. 
 
Овом чину претходила је пракса на Кајкавском фестивалу у Крапини и шминкала је наше диве, а помагала је и шминкеркама на Кајкавском фестивалу у Лисинском. 
 
„Лепо је бити ловац“ Питамо Мају како је дошло до тога да се посветила лову. – Једном приликом сам добио позив да помогнем на Међународним ловачким сусретима хорова и ловачких рогова у Краљевцу на Сутли. 
 
Имао сам прилику да упознам веома драге и вредне људе из наших овдашњих ловаца и шире, као и мештане Краљевца на Сутли. После састанка убрзо сам добио позив да дођем на гађање глинених голубова у Краљевец на Сутли и да видим како је лепо бити ловац. 
 
Саставио сам пријаву за ловачког приправника и послао удружењу ЛУ „Фазан“ Краљевец на Сутли где су ми то одобрили и постао сам Ловачко приправнички савез где сам обављао све своје дужности не само ловачке већ и радне акције на подизању ЛТО високо. чекове, хранилице, солане за дивљач и сл. Послали су ме на ловачки испит новембра 2015. године и тако сам положио испит за ловце и тако постао матични члан удружења 06.12.2015.године у Забоку и добио статус в. ловац! Рекла је.
 
 Учествовала је са неколико чланова удружења на такмичењу удружења Краљевца на Сутли у кувању казана на „Острву љубави“ Драше где је као ЛУ „Фазан“ Краљеве на Сутли освојила 2. место од 16. тим. 
 
На испитима за ловачке псе више пута је била записничар и спремала храну за многе догађаје њиховог удружења. Са члановима удружења била је у многим лововима на госте, од Хрватске до Словеније, у ЛД "Шкале" Велење, ЛД Словењ градец, ЛД Корошка уз аустријску границу, ЛД Пакрац, ЛД Дежановец, ЛД Дубрава код Чазме, ЛД Шчитарјево Велика горица и даље ЛД Пељешац у лову на дивље свиње и детлића. 
 
Учествовала је и на више изложби ловачких изложби у „Старом селу“ у Кумровцу и на изложби у Парохијској канцеларији у Краљевцу на Сутли поводом 90 година постојања свог удружења, као и на обележавању 95 година постојања. Добра коб - На обележавању 95. годишњице, био сам почаствован када сам на свечаној седници ЛД „Фажана“ у Ловачком дому изабран да уручим највеће признање за ловца 2020/2021. уз прелазни пехар покојног ловца Јамбрешића Драгутина Карлека и препознао мој вишегодишњи труд. Доделили су ми орден ИИИ. Орден Хрватског ловачког савеза и захвалница за 95. годишњицу удружења, која је била прошле године, али нисмо могли да је одржимо због ЦОВИД 19, па смо је ове године обележили са осталим удружењима, мештанима Краљевца на Сутли. Када су ми уручили диплому, пехар и прелеп букет цвећа, било ми је драго, а мало су ме дирнуле емоције. Захвалио сам му се и наставили смо дружење у опуштеној атмосфери уз ручак и колаче и добру капљицу из прелазног пехара. 
 
Поносни сам ловац у ловачком оделу/униформи и са шеширом на глави. Многи се изненаде када им кажем да ми је хоби лов. Наравно да прво мисле: "Убијаш малог бамбија" али не знају да лов није само одстрел дивљачи већ и брига о дивљачи и прављење хранилица и солана и на крају велики круг пријатеља и добро друштво – закључила је Маја Леш разговор о томе како је постала „Дама са ловом. пушка“ и поздравио нас ловачким поздравом ‘Срећно вам било!’.
 
 Преузимање текста и фотографија; Загорије.цом http://www.zagorje.com/
Policija u Srpcu uhapsila je lica čiji su inicijali D.Ć. i S.T. iz ove opštine, osumnjičena da su odstrijelila srnu, kao i za nedozvoljenu proizvodnju i promet oružja ili eksplozivnih materija.
 
Iz Policijske uprave Gradiška saopšteno je da je Policijskoj stanici Srbac juče prijavljeno je da je u Gornjoj Lepenici, opština Srbac, pronađena odstrijeljena srna.
 
Policija je prilikom obilaska i pregleda terena, u blizini pronalaska odstrijeljene divljači, kontrolisala putničko vozilo “fijat brava”, kojim je upravljalo lice D.Ć, a sa kojim se u vozilu nalazio suvozač S.T.
 
U vozilu je pronađena lovačka puška, lovački karabin i više komada municije, koji će poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku.
 
O događaju je obaviješten okružni javni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.
 
Tekst preuzet:BL Portal,foto:Lovacke Price
Састанак начелника Главичића са забринутим суграђанима подстакао је организовање састанка који ће градоначелник одржати до краја мјесеца са представницима свих ловачких друштава на овом подручју како би се изнашло могуће рјешење.
 Заједничким деловањем, доношењем акта о деловању на подручјима на којима нису успостављена ловишта, набавком додатних репелената или средстава за одгон дивљачи, електрични пастири, појачан одстрел или слично покушаће да утиче на бројност дивљих свиња, али и допринесе заштити људи и имовине, пише Глас Истре. 
 
Са оправданим страхом од суграђана и штете која се дешава, у наредном периоду и добром сарадњом са ловачким друштвима, уз већи ангажман и подршку локалне заједнице, креће се у решавање проблема који су све чешћи, посебно на периферији град.
 
 Преузети текст и фотографија: Морски ХР, Фото: Унспласх
Otvaranjem gostujuće izložbe Muzeja afričke umetnosti iz Beograda - "Kultura lova - donso u tradiciji Bamana" u Zavičajnom muzeju Petrovac na Mlavi počela je 18. Evropska noć muzeja.
 
Izložbu su otvorili Žaklina Perić, direktorka Zavičajnog muzeja Petrovac na Mlavi i Milica Josimov, kustos izložbe iz Muzeja afričke umetnosti. Kako je rečeno na otvaranju, izložba „Kultura lova – donso u tradiciji Bamana“ predstavlja organizaciju, etiku, verovanja i poseban status lovaca u društvu na osnovu izbora predmeta koje su sakupili dr Zdravko Pečar i Veda Zagorac u Maliju i drugim zemljama zapadne Afrike 1960-ih i 70-ih godina. 
 
Posetiocima je objašnjeno da je donso tradicionalni naziv za lovca u kulturi bamanaskog naroda, pojam koji je podrazumevao veliko znanje pojedinca o prirodnoj sredini, njenoj flori i fauni, kao i izuzetnu izdržljivost, hrabrost i veštinu u lovu.
 
Svi zainteresovani će imati priliku da posete izložbu do kraja juna, uz prateće programe.
 
Tekst i fotografija preuzeti : https://www.ebranicevo.com/
 
На купалишту Бјелине у Котор Варошу јуче је одржана традиционална котлићијада на којој су учествовале 102 екипе из Републике Српске, Србије, Мађарске, Македоније, Словеније, Италије и Аустрије.
 
Најбољу рибљу чорбу припремила је екипа Удружење жена ,,Венера“ из Котор Вароша, друга је била екипа ,,Лука“ Шипраге, а трећепласирани су били чланови екипe Ловачког удружеа ,,Посавина“ из Суње /Хрватска/.
 
Према оцјени жирија, најбољу ловачку чорбу припремили су чланови екипе Ловачког удружења ,,Борчићи“ из Шипрага, друго мјесто припало је екипи Удружења грађана ,,Плави талас“ из Апатина /Србија/, а треће екипи ,,Сим Техник“ из Шибова.
 
Члан побједничке екипе Раде Нијемчевић рекао је да је за освојено прво мјесто заслужна комплетна екипа која је за припрему котлића одабрала провјерено месо уз неколико тајних састојака.
 
,,Ово је, без дилеме, најбоље организована котлићијада у региону, а уз то и врло посјећена, што само говори да смо у јакој конкуренцији освојили вриједно прво мјесто“, истакао је Нијемчевић.
 
Начелник Котор Вароша Зденко Сакан изразио је задовољство због великог броја учесника манифестације која је одржана у на градском купалишту ,,Бјелине“.
 
,,Ово је 13. котлићијада коју организујемо и сваке године је све масовнија. Радује нас присуство великог броја учесника из сусједних градова, али из иностранства, као и чињеница да је у ревијалном дијелу наступило више од 15 екипа“, рекао је Сакан.
 
Пехаре, дипломе и робне награде најуспјешнијим екипама уручили су начелник општине Зденко Сакан и његов замјеник Младен Тривуновић, те предсједници ловачких удружења са подручја општине и спортско-риболовног друштва „Котор Варош“.
 
Директор Туристичке организације општине Котор Варош Немања Кнежевић је уручио захвалнице Ловачком савезу Републике Српске и Спортско-риболовном удружењу ,,Бањалука„.
 
Захвалнице и пригодне поклоне начелнику и замјенику начелника општине, директору Туристичке организације, Ловачким удружењима са подручја општине и Спортско- риболовном друштву „Котор Варош“, уручили су представници Ловачког савеза Југоисточне Србије и Косова и Метохије.
 
У забавном дијелу програма наступили су чланови Фолклорног ансамбла ,,Котор Варош“.
 
Которварошку котлићијаду организовала је општина у сарадњи са Туристичком организацијом Котор Вароша, Ловачким удружењима ,,Трофеј“, ,,Узломац“, ,,Борчићи“, ,,Јеловка“ и спортско-риболовним друштвом ,,Котор Варош“.
 
http://centarzakulturukv.com/
Džek rasel po imenu Patron, službeni pas ukrajinske vojske, odlikovan je nakon što je nanjušio više od 200 eksplozivnih naprava širom severo-istoka zemlje.
 
Njemu je medalju za služenje zemlji svečano "uručio" ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
 
Patron je zbog svojih aktivnosti na odbrani Ukrajine vrlo brzo postao maskota, piše Gardijan i dodaje da je ovaj pas sada poput nacionalnog simbola. 
 
Uručenju ordenja prisustvovao je kanadski premijer Džastin Trudo, koji je bio u poseti.
 
"Patron nam pomaže ne samo da neutralizujemo eksplozive, već i da naučimo decu koliko je bitno primenjivati sve mere bezbednosti kad postoji minska pretnja", poručio je Zelenski.
 
Tekst i fotografija preuzeti:Radio021

организовали су за себе и своје пријатеље посебно дружење у познатом повљанском ресторану „Морнар“. Повод за овај леп и за многе учеснике незабораван догађај били су бројни успеси пара, како на пољу лова, тако и на пољу кинологије, које су њих двоје постигли последњих година, како на општинским, тако и на републичким и међународним. првенства и догађаји.. Слави домаћина присуствовали су њихови пријатељи, ловци, и кинолози из завичајног пашког Ловачког друштва „Камењарка“ са председником Ивом Погорелићем, затим председником општине Повљана Предрагом Рукавином са сарадницима, бившим градоначелником Пага Жељком Маржићем, двојицом дугогодишњих пријатеља ловаца италијана и кинолозима из Анконе Клаудио Доразио и Даниеле Нумиди, водитељи. Перић и Роко Павић и многи други. Домаћин Марино је на самом почетку топлим и бираним речима поздравио окупљене у своје лично и име своје породице, истакавши да су он и његова супруга Ивана наставили богату традицију предака коју ће настојати да надограђују у Будућност. Ријечи хвале на позив породице Пернар упутио је начелник општине Рукавина. Он је додао да су импресионирани њиховим резултатима, закључујући да ће општински органи наставити да прате сва дешавања везана за лов, кинологију и ловни туризам на подручју општине Повљана. Окупљенима се са неколико речи обратио и Маринов отац Славко, такође ловац и кинолог, који тренутно има 72 године и 53 године ловачког стажа. – Супруга Станко и ја смо поносни на Марина и његову породицу. Овде са посебним задовољством истичем да се лов и кинологија у нашој породици негују два века. Мој отац Шиме, а такође и мој деда Шиме, били су фењери овог занимања, када су тада ловили као пастири са ловачким оружјем. Не бих да будем погрешно схваћен, али за своје претке и за садашње чланове наше породице могу са сигурношћу да кажем да имамо ловачке педигре каквих је мало ко на острву Паг, закључио је Славко, који је надалеко познат и као вриједан угоститељски и туристички дјелатник на отоку Пагу, граду Задру и шире. Како се још могло чути, Марино је у својој 50. години живота напунио 31 годину ловачког и кинолошког стажа. Иванова жена је ловац 15 година. Ћерка Леа је пре четири године положила ловачки испит, док њен син Мартин има 12 година и вероватно ће кренути очевим и мајчиним стопама. Додајмо овоме како се, између осталог, Марино бави и овчарством. Његово стадо броји око 80 оваца и јагњади. Млеко се углавном продаје, а сир се припрема за сопствене потребе. На крају да истакнемо да овако лепо и истинито дружење није могло да прође без богате трпезе. Тако су се, између осталог, на менију нашли и оригинални повљанско-пашки специјалитети попут надалеко познатог домаћег сира, свјежег сира, јагњетине и сл. Наравно, све је добро прошло уз оригиналну белу и црну Повљану капљицу.

 
 Преузимање текста и фотографија: Задарски.хр

Пролеће је период када се рађају младунци који се могу сакрити у трави.

 Морамо да пазимо да их не повредимо или чак не убијемо.
 Срне ових дана рађају младунчад и остављају их на ливадама, па опрез при косидби није сувишан!“, стоји на Фејсбук објави једног од корисника друштвених мрежа. 
 
Љубазно моли све пољопривреднике да пре кошења ливаде провере. „Разумем да је сваку ситуацију тешко спречити, па вас молим, поштовани пољопривредници, да и после кошења брзо проверите ливаде. 
 
Последњих дана били смо принуђени да еутаназирамо две заклане животиње, маче без обе предње шапе и јелена без све четири“, наставила је Лара. Без стручне помоћи, повређене животиње би патиле још неколико сати.
 
Обе животиње су пронађене у веома лошем стању, без стручне помоћи, мучили би се још неколико сати. Он упозорава све власнике паса да буду опрезни током шетњи – штенци морају бити привезани и стално под надзором.
 
 „На такве ситуације се заиста никада не навикнете и никад нису пријатне – зато вас молим да будете обазриви, поштујте природу и њене становнике“, рекла је она.
 
 Текст преузет са Љубљанаинфо Фото: Фејсбук профил Лара Пуц
U Peći je 9. i 10. maja održana međunarodna izložba pasa na kojoj su učestvovali takmičari iz regiona i Evrope.
 
Predsednik Kineloškog saveza Kosova Saut Kejtazi kaže da je nakon korone ove godine na takmičenju došlo puno ljudi iz različitih zemalja.
 
„Dolaze nam ljudi iz cele Evrope, imamo takmičara iz Švajcarske, Holandije, Finske i stvarno bude internacionalna izložba. Imamo ljude iz celog regiona, Makedonije, Crne Gore. Ove godine iz Srbije niko nije došao ali očekujemo da će doći narednih godina“, rekao je Kejtazi.
 
Među onima koji su prvog dana osvojili nagrade ima ljudi i iz regiona koji kažu da su zadovoljni učešćem na takmičenju.
 
„Ja sam na Kosovu po drugi put, bila sam i prošle godine u drugom gradu. Jako je lepo, ovde su super ljudi, super hrana“, rekla je Sabina Keza iz Austrije.
 
„Ja sam iz Sofije iz Bugarske, došli smo sa dalmatincom koji će se takmičiti u juniorksoj klasi“, rekla je Aleksandra Hristova.
 
„Ja dolazim iz Skoplja, ovo je Bison koje nije moje kuče več od mušterije“, rekle je Aleksandra Samuilovska.
 
Sudije su pored brojnih gostiju i publike bili glavni gosti, među njima je bilo sudija iz Hrvatske i Makedonije.
 
„Ja sudim već drugi put ovde na ovu međunarodnu izložbu, velika mi je čast što sudim, to je valjda što je organizator bio zadovoljan pa me je pozvao po drugi put“, reko je jedna od sudija na ovom takmičenju Gabrijel Stibel.
 
Nakon izložbe pasa u Peći očekuje se da će ove godine u avgustu mesecu ovakvo takmičenje ponovo biti organizovano i u Prištini.
 
Tekst i fotografija preuzeti:Radio Gorazdevac

Grad Zrenjanin odlučio se za vrlo morbidan potez - umesto da novac iz budžeta za zaštitu životne sredine koristi za uklanjanje divljih deponija, finansiraće "suzbijanje" šakala.

 
Šakali se, inače, hrane na deponijama. Godinama unazad u javnosti se diže panika i pominje ogromna brojnost šakala, a neretko u ovim kampanjama učestvuju oni koji od odstrela najviše profitiraju - lovci. Čak su proteklih godina po pojedinim gradovima u Vojvodini najavljivane čitave hajke na šakale, a Zrenjanin prednjači u namerama da se ove zakonom zaštićene divlje zverke odstrele.
 
Lovačko udruženje "Zrenjanin" smatra da šakal nema neprijatelja osim čoveka.
 
"Oni prave velike štete u našim lovištima jer je smanjen prirast srneće divljači. Šakali napadaju lanad, ali i ptice koje se gnezde na zemlji, pošto im uništavaju jaja i mladunčad. Velika je opasnost da, kad u lovišta unesemo fazane, oni budu uništeni, pogotovo dok su mladi i nespremni za život u prirodi. Zveri napadaju i manja stada ovaca i koza, ako nema u blizini pasa da ih odbrane. Velike glavobolje zadaju i meštanima sela na teritoriji grada. Upadaju noću u dvorišta i prave velike štete u kokošinjcima", objašnjavaju neimenovani zrenjaninski lovci za portal zrenjaninski.com.
 
Svojevremeno je Lovačko udruženje pokušalo da reši problem tako što je svakom lovcu koji odstreli šakala davalo dve kutije municije. Međutim, osim što se šakali teško love, njihov odstrel ni ne utiče na smanjivanje brojnosti, objasnio je direktor Prirodnjačkog muzeja dr Milan Paunović za RTS još 2019. godine.
 
Zašto onda Grad Zrenjanin finansira "suzbijanje" i šta tačno ovaj termin znači?
 
Reč je o konkursu za raspodelu sredstava za sufinansiranje programa lovačkih udruženja u svrhu suzbijanja šakala na teritoriji Grada Zrenjanina za 2022. godinu. Na konkursu mogu da učestvuju registrovana lovačka udruženja, a novac potiče iz budžetskog fonda za zaštitu životne sredine Zrenjanina. Ukupno se dodeljuje 700.000 dinara, a "realizacija" je do 31. decembra. 
 
Udruženja imaju rok da se prijave do 16. maja, a prijava je na obrascima koji su gotovo identični obrascima za uobičajeno projektno sufinansiranje. Tako se od udruženja traži da navede "programske aktivnosti" i koje će pozitivne efekte osetiti ciljne populacije, opis problema i objašnjenje održivosti projekta.
 
Konkurs je problematičan iz više uglova. Pre svega, iz teksta konkursa nije jasno kojim metodama će se vršiti "suzbijanje" šakala, te koliko je problem zaista prisutan. Nema ni nikakvih informacija o brojnosti šakala u Gradu Zrenjaninu, te da li će se finansirati nabavka municije, oružja ili nečeg trećeg.
 
Ono što stručnjake najviše zabrinjava je posledica po ekosistem - postoji opravdani strah da šakali neće biti odstreljeni, već otrovani, te da će zbog ove namere stradati i drugi živi svet.
 
Ornitolog Ružić: Nastavak izvlačenja javnog novca za nezakonito trovanje šakala
 
Izvršni direktor Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, ornitolog Milan Ružić kaže za 021.rs da prvi put na ovom konkursu čuje da se za divlje, domaće, autohtone životinje i lovnu divljač koristi reč "suzbijanje".
 
"Suzbijanje se obično koristi za bespoštedno uništenje neke pojave poput zaraze, ili organizovanog kriminala. Nije jasno koje su namere lokalne samouprave u Zrenjaninu. Koga štite od šakala? Šakali su prvenstveno sanitarci, što su pokazale studije dr Duška Ćirovića i njegovog tima sa Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Tačno je da šakali šire svoje rasprostranjenje u Evropi i da se povećava njihov broj. Razloge za to možemo da potražimo u izmenjenim stanišnim uslovima, promeni klime, ali pre svega u stalnoj i kvalitetnoj ponudi hrane na sve većim poljoprivrednim površinama. Svake godine u Srbiji se u prirodu baci više od 200.000 tona mrtvih životinja i klaničnog otpada, a sve to je neograničen izvor hrane za šakale", kaže Ružić.On napominje da lovačka udruženja, kao korisnici lovišta, treba da se drže svojih planova i programa, što znači da moraju da znaju kojim fondom raspolažu, koliko je dozvoljeno za odstrel i koliko divljači ostaje kao matični fond. Ako se, napominje naš sagovornik, usled raznih uslova sredine neki balans poremeti, može doći i do promena u populacijama divljači - a o tome bi trebalo izvestiti sve nadležne organe. Problem je što se kod nas samo iznose problemi, bez ikakvih dokaza.
 
"Pitanje je: ko je i kako brojao šakale, koliko šakala ima, koje metode brojanja su korišćene, ko je obučen da sprovodi takvo praćenje, da li zaista postoje štete na domaćim životinjama i ko je te štete utvrdio? Ono što dodatno podgreva sumnje je orkestrirana kampanja u pojedinim medijima gde se bez ikakve osnove govori o nekakvim velikim štetama od šakala, a pominje se i opasnost po ljude. Ovo svesno izazivanje panike ima elemente krivičnog dela iz člana 343 Krivičnog zakonika, a takođe je i pravdanje 'suzbijanja' u kasnijim akcijama. Napominjem: šakali ne predstavljaju pretnju po ljude, posebno ne direktnu. Besnilo je odlično sprovedenim aktivnostima peroralne vakcinacije iskorenjeno u Srbiji. Šakali su životinje veličine osrednjeg psa koje ne prilaze ljudima budući da ih se plaše, već ih uspešno izbegavaju, čak i kada žive u blizini naselja", napominje izvršni direktor DZPPS.Na pitanje 021.rs koje su sve potencijalne opasnosti po ptice, Ružić objašnjava da je istovetan scenario već viđen u Apatinu. Taj slučaj pratili su, kaže, korupcija i masovna namerna trovanja životinja. 
 
"U selima oko Apatina tokom nekoliko godina otrovano je više od 150 ptica grabljivica, od čega je pronađeno oko 50 mrtvih orlova belorepana. Mračni umovi su se dosetili da truju šakale jer je to mnogo lakše od sedenja na čeki pored mrciništa i lova puškom. Potom su sekli repove, nosili ih negde i tamo dobijali naknadu od nekoliko hiljada dinara za svaku mrtvu životinju. U medijskim tekstovima koji opisuju problematiku suzbijanja šakala u Zrenjaninu navodi se da lovci ne mogu da kontrolišu brojnost lovom, tj. ubijanjem iz pušaka. Pa čime će sada da ga 'suzbijaju'? Jedini zakonom dozvoljen lov šakala moguće je ostvariti upravo puškom. Sve druge metode, poput trovanja i hvatanja u klopke, zabranjene su", navodi on.
Kako je i 021.rs pratio, tokom marta i aprila ove godine bilo je više masovnih stradanja divljih ptica, strogo zaštićenih vrsta, a usled trovanja nezakonitim pesticidom furadanom. U svim tim slučajevima ciljane su divlje vrste - lisice i šakali, što su utvrdile i policijske istrage, dodaje naš sagovornik.
 
Pomenuli smo da je Grad Zrenjanin preuzeo da se bavi brigom za lovstvo i da ubijanje životinja naziva zaštitom životne sredine. Ružić kaže da je sramotno to što lokalna samouprava poput Zrenjanina nije prepoznala desetine divljih deponija kao problem i radila na tome da ih sanira. 
 
"Na tim divljim smetlištima se nalaze na tone mrtvih životinja koje su izvor hrane za šakale. Ako bi se šakalima uskratio taj nepresušan resurs, verovatno je da bi se i njihova populacija smanjila. Dodatni nonsens je i to što neko pokušava da suzbije populaciju visoko inteligentne i prilagodljive divlje životinje na uskom geografskom području. Pojednostavljano rečeno: ako se negde izlovi pet šakala, iz okolnih područja će se u roku od par dana doseliti novi šakali jer njih svuda okolo ima. Šakali su pritom 'sanitarci', životinje koje iz naše zajedničke prirode svake godine pojedu hiljade tona mrtvih životinja i klaničnog otpada koji ilegalno dospeva tu. Na to treba spomenuti i milione jedinki glodara poput voluharica, miševa i pacova koji su im takođe važna hrana, a ti glodari su značajni prenosnici bolesti i štetočine ako se prenamnože", navodi Ružić.
 
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije za 021.rs najavljuje da će se javiti svim nadležnim institucijama povodom ovog slučaja jer, kako kažu, odgovorno smatraju da hitno treba prekinuti ovaj konkurs.
 
Prema Zakonu o divljači i lovstvu, zabranjeno je trovanje divljači, ali situacija na terenu pokazuje da je trovanje vrlo prisutno.
 
Šakali su lovostajem zaštićena divljač i, ukoliko se nalazi van lovišta, mogu se loviti samo uz saglasnost Ministarstva. Nelovne površine su: naseljena mesta, površine koje su na udaljenosti manjoj od 200 metara od naselja i stambenih i pomoćnih objekata izvan naseljenog mesta, dvorišta seoskog domaćinstva, dvorišta industrijskih i drugih objekata.
 
Grad Zrenjanin nije odgovorio na pitanja 021.rs u vezi sa ovim spornim konkursom.
Tekst i fotgrafija preuzeti:Radio 021 Novi Sad:Foto: Pixabay
Strana 45 od 54

Adresar Lovačkih udruženja Adresar prodavnica lovačke opreme Adresar kinoloških udruženja

Pročitajte još i ...

LD Bukulja

08-12-2015 Hits:4784 Lovačka udruženje Administrator - avatar Administrator

Nažalost još uvek nemamo više informacija o ovom udruženju ...

Read more

Ко је упуцао срну у Јесењу?

23-10-2022 Hits:901 Humanost na delu Nenad - avatar Nenad

Све се догодило у ноћи на понедељак...    Непознати је у ноћи на понедељак у Доњем Јесењу устријелио срну.  Дивљач је убијена ватреним оружјем, истакнуто је у извјештају загорске полиције.    Полиција трага за једним или више починилаца.    Казна предвиђена за ово кривично дело је веома тешка, до три године затвора.   Фотографија  :Ловачке Приче (илустрација) Текст преузет:https://www.zagorje.com/

Read more

Streljaštvo - sport i odlična antistres …

09-05-2022 Hits:1600 Naoružanje Nenad - avatar Nenad

Streljaštvo je sport, a istovremeno predstavlja i jedan od delotvornih načina da se oslobodimo stresa. Zbog velike zainteresovanosti za ovaj sport, otvara se sve veći broj streljana u kojima se vežba, ali i uči.Streljana "Excalibur" otvorena je nedavno u Joševiku, mestu koje pripada opštini Zvečan. Reč je o prvom i jedinom...

Read more

Uhapšen zbog krivolova

30-10-2023 Hits:841 Lov na divlje svinje Nenad - avatar Nenad

"Krenuo u lov na krupnu divljač" Kotor: Uhapšen zbog krivolova, ranio divlju svinju Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ – Odjeljenja bezbjednosti Kotor su, preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti, lišili slobode A.D. (32) iz Kotora zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija u sticaju sa...

Read more

Mala pomoć u izboru obuće ( čizama ) za …

26-02-2018 Hits:6111 Edukacija Aleksandar  - avatar Aleksandar

Pokušaću ovim tekstom da pomognem mladim lovcima početnicima oko izbora obuće t.j čizama koje će koristiti u lovu a starijim iskusnijim lovcima ću pokušati da otklonim dilemu nekim činjenicama koje su možda imali. Kao prvo ne može se baš tačno i precizno odrediti koja je obuća (čizme) baš najbolja za lov...

Read more

Upotreba sačme u lovu divljih svinja

21-03-2014 Hits:39385 Lov na divlje svinje Urednik portala - avatar Urednik portala

U lovu divljih svinja dozvoljena je upotreba oružja sa glatkim cevima, puškama sačmaricama, što nije slučaj kada su u pitanju srndać i jelen gde je samo dozvoljena upotreba karabina i kombinovanih pušaka. Zakon je jasno propisuje u lovu divljih svinja dozvoljena je upotreba karabina kalibra iznad 7 mm a težine zrna...

Read more

Lovačko društvo „Srem“ obeležilo vek pos…

07-10-2022 Hits:1107 Manifestacije i dogadjaji Nenad - avatar Nenad

Lovačko udruženjе „Srem” iz Sremske Mitrovice, obeležilo je 100 godina svog postojanja prigodnom proslavom u Lovačkom domu na kojoj su zaslužnim pojednicima uručene plakete. Pored drugih zvanica, obeležavanju jubileja su prisustvovali i ministar poljoprivrede Branislav Nedimović, mitrovačka gradonačelnica Svetlana Milovanović, predsednik gradske skupštine Vladimir Pavlović i drugi zvaničnici.   Lovačko društvo„Srem”, sa...

Read more

Čopor divljih životinja uznemirio stanov…

10-04-2022 Hits:1384 Lov na predatore Nenad - avatar Nenad

  OGLAS     I na području grada Šibenika divljina je u bliskom kontaktu ili zalazi u urbano, a lovci u suradnji s gradskom upravom postaju "komunalci", jer je, osim iznimno, redoviti lov zakonski zabranjen 200 metara od naselja. Konkretno, riječ je o Zablaću, šibenskoj gradskoj četvrti uz more omeđenoj u zaleđu, prema kanalu...

Read more

Na Velikom Polju na Igmanu, organizovano…

06-09-2023 Hits:1445 Kinologija Nenad - avatar Nenad

SARAJEVO - Od ranoga jutra na Velikom Polju na Igmanu, organizovano je tradicionalno druženje svih lovačkih udruženja u Federaciji BiH. Na suncem okupanoj bh. planinskoj ljepotici, stotine lovaca uživaju u vrhunskom provodu, kroz brojne od ranije planirane sadržaje koje je organizovao Savez lovačkih udruženja BiH.   Sve je počelo defileom, u kojem je...

Read more

Uspešan lov je bezbedan lov

01-11-2014 Hits:9642 Edukacija Urednik portala - avatar Urednik portala

Pre početka sezone lova neophodno je proveriti ispravnost oružja koje se koristi za lov. Posebna pažnja bi trebalo da se posveti oružju starije proizvodnje koje se u velikoj meri koristi kod nas. Neophodno je proveriti spoj kundaka sa glavom puške posledice raznih atmosferskih prilika na drvo kundaka može da napravi oštećenje...

Read more

Gladni vukovi napali divlje svinje, kame…

23-03-2022 Hits:3346 Lov na divlje svinje Nenad - avatar Nenad

Zima u Lici još nije rekla zadnju riječ, a gladni vukovi, na sreću, svoj plijen i dalje nalaze u prirodi. Kamere HRT-a su u okolici Plitvica svjedočile napadu vuka na divlje svinje, što je iznimna rijetkost. Iako se sve događalo u blizini sela na samom rubu Nacionalnog parka, tamošnji stanovnici...

Read more

Lovački višeboj za žene ‘’Lovdžika’’

15-09-2012 Hits:51700 Manifestacije i dogadjaji Urednik portala - avatar Urednik portala

26 i 27.10.2012 godine u organizaciji Safari klub-a, Lovačko Udruženje Niš i Đurđević Slađane održaće se manifestacija lovački višeboj Lovdžika za žene lovce. Program manifestacije za žene lovce 26.10.2012 doček takmičarki u LU Niš ul. Obilićev vanac 41 od 13h - do 15h zatim otvaranje takmičenja u 16h -...

Read more

KOTOR VAROŠ, 20. marta – Lovačko udruže…

25-03-2023 Hits:1364 Predstavljanje lovišta Nenad - avatar Nenad

KOTOR VAROŠ, 20. marta  – Lovačko udruženje ”Trofej” iz Kotor Varoš i drugu lovnu godinu uspješno privodi kraju. Naime, član ovog udruženja Džemaludin Alagić uspješno je odstrijelio visokotrofejnog medvjeda, čija trofejna vrijednost je u zlatnoj medalji.   Odstrel je izvršen sa visoke zatvorene čeke, u prisustvu lovočuvara, na lokaciji Viševice, gdje je...

Read more

Spasavanje divljači od izlivanje reke Du…

13-04-2011 Hits:15675 Humanost na delu Urednik portala - avatar Urednik portala

Članovi Lovačkog Društva ''Vepar"iz Mohova uz pomoć meštana sela Mohova u leto 1976 godine za dva dana sa područja Mohovske Ade spasili od izlivanja reke Dunav 24 grla srneće divljači (2 laneta i 22 grla srneće divljači), jednog zeca i jednu lisicu, interesantno je da su zeca i lisicu lovci...

Read more

8. međunarodni sajam lova, ribolova, lov…

29-05-2016 Hits:5073 Manifestacije i dogadjaji  - avatar

U Kragujevcu na gradskom sajmištu zvanično je otvoren osmi po redu 8. međunarodni sajam lova, ribolova, lovnog turizma i nautike pod nazivom “Kraguj M” koji se održava u periodu od 26-29. maja. Organizatori sajma su Kragujevačka kompanija lovačke opreme “Meteor Stil” i Lovački savez Centralne Srbije. Cena ulaznice iznosila je...

Read more

Kako se nekada lovilo u LU Lazarevac

23-02-2018 Hits:4646 Lov nekada Aleksandar  - avatar Aleksandar

Lov na teritoriji opštine Lazarevac datira još od danivna. Prvo Lovačko udruženje osnovano je davne 1899 godine samo tri godine kasnije od osnivanja Lovačkog Saveza Srbije. Prvi predsednik Lovačkog udruženja Lazarevca bio je Milovan Damnjanović ugledni lazarevački trgovac. Lov se tih godina u malenoj varošici Lazarevcu dosta rasprostranio najviše iz...

Read more